Kalendar radova za mjesec oktobar

Oktobar je u dijelu godine u kome su dani sve kraći, broj časova sa sijanjem sunca manji, magle je sve više, pa je zbog svega toga niža srednja mjesečna temperatura vazduha. Klimatološka statistika kaže da je srednja mjesečna temperatura vazduha za približno pet stepeni niža od temperature u septembru, a da je istovremeno broj časova sa sijanjem sunca za oko pedeset sati manji. Jedna od klimatoloških karakteristika ovog mjeseca jeste i pojava prvog mraza i povećan broj dana sa maglom. Može se reći da je oktobar na našim geografskim širinama najčešće ipak predstavnik lijepe jeseni. Meteorolozi bi rekli da je takvo vrijeme posljedica preovlađujućeg uticaja anticiklona (polje visokog vazdušnog pritiska), koji utiče na vrijeme tokom dvije trećine oktobarskih dana. Centar anticiklona obično je srednja Evropa. Oktobar je, uz januar, mjesec sa najvišom prosječnom vrijednošću vazdušnog pritiska.

Ratarstvo:

Oktobar je mjesec velikih ratarskih poslova. Bere se kukuruz, završava se žetva soje i vađenje krompira, sklanjaju se i mnogi drugi poljoprivredni usjevi. Posao treba da se obavi brzo, da bi se zemljište što prije oslobodilo za sjetvu pšenice. Odmah po žetvi predusjeva, zemljište se đubri i što prije obrađuje, da bi se što prije posijali ozimi usjevi, jer se svako kašnjenje odražava na prinose. Optimalni rok u većini naših krajeva za sjetvu ječma je početak oktobra, a za pšenicu druga pa i treća dekada ovog mjeseca. Ni prerana sjetva nije preporučljiva. Zemljište prije sjetve treba dobro nađubriti i obraditi. Treba paziti na uzbor sorti pšenice i ječma, pogotovu što je izbor zaista širok. Poljoprivredni stručnjaci preporučuju da se nastavi sa zaštitom uljane repice protiv štetočina, a po potrebi i plamenjače.
Ozimi usjevi koji su ranije zasijani, treba da se pregledaju na prirsustvo uzročnika bolesti, kao i korova, te na osnovu toga odlučuti se za primjenu fungicida i herbicida. Jesenje mjere njege usjeva imaju izuzetan značaj. Bitka protiv glodara – poljskih miševa, voluhatica i dr., mora se obaviti na vrijeme, ukoliko se pojave u povećanom broju. Ponekad je neophodna mjera odvođenja suvišne vode na nižim terenima i kod teških nepropusnih zemljišta. Najčešće su to mikrodepresije koje sakupljaju vodu, a na takvim mjestima dolazi do gušenja biljaka ako voda leži duže od četiri-pet dana. Površine namijenjene za proljetnu sjetvu obrađuju se i đubre stajskim i mineralnim đubrivima.

Povrtarstvo:

Ovo je mjesec sjetve i sadnje ozimih usjeva. Sade se bijeli luk i srebrenjak, te ozima salata. Siju se ozimi spanać i ozimi grašak. Početkom oktobra u našem agroekološkom području javljaju se prve temperature ispod nula stepeni i do tada moraju da se oberu sve vrste toploljubivog povrća zasijanog i zasađenog u proljeće i ljeto. Krajem septembra i u oktobru vadi se korijenasto povrće: mrkva, peršun, paštrnjak, celer, cvekla, ljetna rotkva i spremaju se za čuvanje tokom zime. Počinje berba kasnih kupusnjača i praziluka. Nedozreli plodovi paradajza stavljaju se na dozrijevanje ili u turšiju.

Stočarstvo:
Za stočare ovo je, takođe, mjesec sakupljanja plodova. U ovom mjesecu oni posebnu brigu posvećuju parenju ovaca. Dobri ovčari moraju da vode računa pod kakve ovnove pripuštaju svoje ovce jer će se to, dakako, vidjeti na jaganjcima. Pošto se kod nas primjenjuje tzv. proljetno jagnjenje, potrebno je radi prispijeća obilja hrane na planinskim pašnjacima, ovce se pare i pripuštaju u jesen.

Voćarstvo:

U oktobru se završava berba plodova zimskih sorti jabuka i krušaka. U sjemeništu se obavlja sjetva sjemena. Sadnice se pripremaju za vađenje. Voćnjaci se đubre stajskim i minerlanim đubrivima, koja se zaoravaju.
Kraj je vegetacije i zaštita voćaka u jesenjem periodu ima poseban značaj. Pojava i širenje bolesti u voćnjacima uzrokuju velike posljedice. Preduzimanjem blagovremenih mjera sprečavaju se velike ekonomske štete. Oktobar je vrijeme da se određenim mjerama zaštite ili bar smanji infektivni potencijal za narednu godinu. Jer, većina parazita prezimljava u kori grana ili stabla ili u opalom lišći. Preostali plodovi na voćkama ili na zemljištu takođe su značajan izvor infekcije za narednu godinu. Izbor mjera za zaštitu nije velik. U obzir dolaze mehaničke ili hemijske mjere zaštite. Mehaničke mjere podrazumijevaju otklanjanje osušenih grana, preostalih plodova, pa eventulano i čitavih osušenih stabala. Međutim, u ovom periodu, uklanjanje suvih grana preporučuje se samo kod jabučastih vrsta voćaka (jabuka, kruška, dunja). Kada su u pitanju koštičave vrste voćaka, a prije svega breskva i kajsija, u ovom periodu ne treba sjeći grane i uklanjati preostale plodove sa voćaka (to je trebalo uraditi neposredno poslije berbe, tokom ljeta) jer sada svaka ozljeda predstavlja potencijalni otvor za prodor raznih patogena (gljiva i bakterija). Zato stručnjaci preporučuju da se koštičave vrste voćaka u oktobru dobro isprskaju nekim od bakarnih preparata u maksimalno preporučljivoj koncentraciji.
Kopaju se rupe za jesenju sadnju voćaka (kojoj stručnjaci daju prednost u odnosu na proljetnu) ili za popunjavanje praznih mjesta. Vrijeme je da se mlada stabla zaštite od zečeva i drugih glodara. U rasadniku se vrše pripreme: sadnice se vade, klasiraju, privremeno trape ili otpremaju kupcima.
Krajem ovog mjeseca počinje sadnja voćaka.

Vinogradarstvo:

U vinogradima se, takođe, pripremaju mjesta za sadnju i obavlja sadnja ožiljenih kalemova. Stajnjak i mineralno đubrivo rasturaju se i u vinogradu. Zemljište između redova i u redu duboko se obrađuje (jesenja obrada). Obavlja se berba, čišćenje, klasiranje i pakovanje grožđa srednje poznih i poznih sorti grožđa istih perioda sazrijevanja. U oktobru, u okviru priprema za podizanje novih vinograda, priprema zemljišta je posebno važan posao. Sa zemljšta na kojem se planira sadnja vinove loze treba ukloniti sve veće ostatke prethodnog zasada ili usjeva, obaviti meliorativno đubrenje i – rigolovanje.
Šta je rigolovanje?
To je obavezna mjera pripreme zemljišta pri sadnji vinove loze i predstavlja duboko oranje na dubinu od 60 do 80 pa čak i 90 centimetara. Ovim postupkom razbija se nepropusni horizont zemljišta, a površinski sloj, koji je obično plodniji, rigolovanjem se prebacuje na veće dubine, tamo gdje će biti najveći dio korijenovog sistema čokota. Rigolovanjem se meliorativno đubrivo, bilo da je organsko ili mineralno, unosi u cijeli sloj zemljišta koji se prevrće. Najzad, rigolovanjem i rastresanjem zemljišta stvaraju se povoljniji uslovi za početno grananje korijena mladog čokota, kako bi korijen zauzeo što veći prostor i mogao da iznese cijeli nadzemni dio, omogućio brzo formiranje uzgojnog oblika i normalno stupanje ćokota u plodonošenje.