Jagode mogu da se sade cijele godine, ali ljetnja sadnja daje najbogatiji rod, veći od jesenje, a pogotovo od proljetne sadnje. Jagode posadjene u julu i avgustu već u narednoj godini mogu da daju od 8 do 10 hiljada kilograma plodova po hektaru, posadjene u jesen samo 300 do 500 kg, a u proljeće neznatan prinos. Ako se jagode sade u julu i avgustu, pored kvalitetnih živića potrebno je obilno zalivanje prije i poslije sadnje, sve dok se živić ne primi.
Jagoda nije veliki probirač zemljišta, ali joj najbolje odgovara ilovačasto i pjeskovito zemljište bogato organskim materijama. Ne podnosi krečna, plitka, hladna i glinovita zemljišta.
Najbolji su južni položaji, naročito za rane sorte jagoda. Na ovim položajima jagode sazrijevaju oko 12 dana ranije. Sjeveroistočni položaj odgovara srednjoranim sortama, a sjeverni položaj i ravno zemljište poznim sortama koje cvjetaju kasnije i mogu da izbjegnu proljetne mrazeve.
Živiće jagoda treba saditi odmah poslije vadjenja. Ako su pak duže stajali prije sadnje, žile živića je potrebno držati 10 do 20 sati u vodi. Neposredno prije sadnje žile treba skratiti na četvrtinu ili polovinu i odbaciti suho i oštećeno lišće. Korijen živića zatim treba potopiti u rastvor balege, ilovače i vode. Sadi se na dubinu na kojoj su žile bile u matičnjaku.
Jagode se mogu saditi ručno i mašinski, slično kao rasad povrtarskih biljaka. Za deset časova, na primjer, mašinski može da se zasadi 25 hiljada živića, pet puta više nego ručno. Ručno se sadi sadiljkom u kanaliće, kao i pomoću ašova i motike. Sadiljka se koristi na lakom, rastresitom i umjerenom zemljištu. Najprije se postavi kanap ili žica, pa se sadiljkom, na odredjenom rastojanju, načine rupe duboke i široke 5 do 7 cm i u njih stavljaju živići. Sadiljkom se zemlja uz njih sabije. Slično se sadi i pomoću ašova i motike, s tim što se ovim alatkama načine jamice, u njih stave živići i zemlja sabije.
Izvor:poljoprivrednisavetnik
No comments:
Post a Comment