Pcele i vocarstvo

Vezu izmedju pčela i voća najbolje razumiju ljudi koji se bave sa ova oba korisna i plemenita zanimanja, bilo iz hobija ili profesionalno. Pčele se gaje vijekovima zbog njihovih proizvoda koji imaju ogroman značaj ishrani i zdravlju ljudi.

Pored značajne koristi za pčelare i cijelu zajednicu, pčele imaju značajnu ulogu u voćarstvu zbog oprašivanja. Pčelama je za opstanak neophodna hrana sa cvjetova - nektar i cvjetni prah čime one obavljaju jednu važnu radnju za biljke, oprašivanje. Očigledno je da se pčele i biljke međusobno dopunjuju u zajedničkom životu. Priroda se naravno pobrinula da oblikom i građom prilagodi pčelu cvijetu a cvjetove da svojim izgledom i mirisom privuku pčele.

Tijelo pčele je pokriveno mnogobrojnim dlačicama koje, između ostalog, imaju ulogu i u sakupljanju polenovog praha. Cvjetni prah su muške polne ćelije biljaka. To su sitna zrnca koja ispunjavaju prašne kesice cvjetova. Polenova zrnca se razlikuju po obliku, boji, veličini i po sadržaju hranljivih materija u zavisnosti od vrste biljke od koje potiču. U toku godine najviše ga skupe u proljeće, kad cvjeta voće. Kad sakupljaju prah, pčele vrše odabir tako što više posjećuju cvjetove bogate prahom. Cvjetovi su svojim oblikom, izgledom i bojom prilagođeni da privuku pčelu da dođe radi nektara i praha i njime izvršila oprašivanje. Nektar takođe ima važan zadatak u životu biljke, a to je da privuče pčele i druge insekte, koji dolazeći za nektarom prenose i prah sa jednog cvjeta na drugi. Zbog toga su cvjetovi sa živo obojenim kruničnim i čašičnim listićima, a vrlo često luče i jak miris koji privlači insekte, odnosno pčele. Nektar luče žlijezde koje se nalaze duboko u cvijetu, pa pčela ili insekt da bi došao do njega mora da se zavlači u cvijet i dodiruje prašnike i tučak i tako vrši oprašivanje u većem obimu.

Oprašivanje (polinacija) je prenošenje polenovih zrna iz prašnica, muškog organa (antera) na žig tučka, ženskog organa. Oprašivanje je vezano za cvijet biljke u kome su smješteni i prašnici i žig tučka. Karakteristike cvjetova voća upoznaćemo kroz izgled cvijeta šljive. Cvijet šljive je potpun (pravi, dvopolni, i hemofroditan ) i sastoji se od čašice, krunice, prašnika i tučka. Cvijet šljive je polisimetričan. Krunica cvijeta šljive sastoji se od pet a rijetko od 6 i 7 kruničnih listića bijele, bijeloružičaste i ružičaste boje. Cvijet šljive ima mnogo prašnika, od 16 do 49, koji čine prsten oko tučka. Nektarije šljive luče sladak sirup, nektar koji sadrži 10 do 40% šećera. Cvjetovi šljive su veoma važna pčelinja paša. Cvjetanje obično traje 6 do 12 dana u zavisnosti od sorte. U toku cvjetanja vrši se oprašivanje tj. prenošenje polenovih zrnaca sa prašnika na žig tučka. Ako cvjetni prah dospije na žig tučka istog cvijeta ili na žig nekog drugog cvijeta iste biljke (jedinke) onda se kaže da je izvršeno samooprašivanje. Ako cvjetni prah dospe na žig cvijeta druge biljke onda je to unakrsno oprašivanje.

Prema naučnim procjenama 85% oprašivača čine medonosne pčele, dok na sve ostale insekte otpada 15% (za biljke koje oprašuju insekti). Medonosne pčele oprašuju cvjetove šljive na temperaturi od 11 do 37 stepeni Celziusovih. Optimalno je, ako je lijepo vrijeme sa temperaturom od oko 20 stepeni Celziusovih. Optimalan prostor za oprašivanje je do 400 metara oko postavljene košnice. Medonosna pčela ima mnoge prednosti u odnosu na druge insekte u oprašivanju poljoprivrednih kultura. Medonosna pčela prezimljava u jakim društvima, tako da je njihov broj u proljeće kad cvjeta voće znatno veći od broja ostalih insekata. Pčelinjim društvom se znatno lakše manipuliše pa može prema potrebi da se prenese na određeno mjesto, radi ravnomjernijeg oprašivanja većih površina i to u određenom optimalnom roku.

Ako pčelar želi da pčele oprašuju određenu poljoprivrednu kulturu, recimo voće, odnosno šljive, onda se može preduzeti radnja - takozvana dresura pčela. Dresura pčela je davanje pčelama aromatičnog šećernog sirupa sa aromom biljke koju želimo da oprašujemo. U šećerni sirup se uveče potope prvi cvjetovi biljke da šećerni sirup upije mirise. Ujutru prije izlaska pčela takav sirup se u maloj količini do 100 mililitara daje pčelama. One dobijajući sirup dobiju i miris procvjetale biljke i u toku dana u potrazi za nektarom idu u pravcu tih biljaka. Na taj način, znatno se povećava oprašivanje tih biljaka. Medonosne pčele dobrim oprašivanjem doprinose i boljem kvalitetu proizvoda kod voća.

Na žalost, svjedoci smo sve češćih slučajeva da se pčele otruju nepažnjom voćara. To su alarmantna upozorenja da svijest voćara mora da se mijenja u cilju shvatanja značaja pčelinjih društava, ne samo za pčelare, već i za njihove voćnjake. Većina sredstava za suzbijanje štetnih insekata predstavlja opasne otrove i za pčele. Tačno je da je biljna proizvodnja nezamisliva bez upotrebe pesticida, ali je tačno i to da se njihova upotreba može izbjeći u cvjetanju. Najveća trovanja pčela nastaju od strane voćara amatera, koji nemaju naviku da uputstvo o upotrebi pročitaju do kraja, već im je interesantan samo dio gdje se govori o dozi. Pa i nju, za svaki slučaj, povećaju. U cijelom lancu odgovornosti od proizvođača pesticida, jasnog uputstva i upozorenja o opasnostima sredstva, prodavca, voćara korisnika sredstva i samog pčelara, na svakom od njih leži dio odgovornosti. Voćare amatere moramo uputiti u to kako se i kada koriste hemijska sredstva, jer prskanje voća u cvjetanju dovodi do masovnog uginuća pčela, što drastično smanjuje prinose. Naravno, mora se raditi i na stvaranju idealnog pesticida, koji bi trebao biti bezopasan za pčelu, dok bi istovremeno držao pod kontrolom bolesti i štetočine.

Izvor: zdravasrbija.com

Uticaj mraza na voce

Pojavu kasnih proljetnih mrazeva mogu da smanje prinos voća čak i do 100 %. Štetnost kasnih proljetnih mrazeva na različite voćne vrste uslovljena je fenofazom u kojoj se ta voćna vrsta nalazi. 

Pogotovo je opasno ako zbog povišenih temperatura tokom februara i marta vegetacija krene dosta rano, proljetni mraz je izuzetno opasan pogotov  breskve, kajsije, džanarike koje su u fazi cvetanja. Procenat oštećenja od negativnih posljedica niskih temperatura će biti različit. Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova u voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi. 

Uticaj mraza na cvat

Pri temperaturama od -1 do +2°C ugroženi su zametnuti plodovi, do -2°C otvoreni cvjetovi, a temperature od -5 do -8°C dovode do izmrzavanja neotvorenih cvjetova. Cvjetni pupoljci voćaka spadaju u organe najosjetljivije prema mrazu i često mogu djelimično ili potpuno izmrznuti, naročito kod kajsija, nekih šljiva, bresaka itd. Ostale voćne vrste kasnije ulaze u fenofazu cvjetanja, pa prema tome i rjeđe im izmrzavaju cvjetni pupoljci. U istih sorata voćaka na otpornost mogu uticati: meteorološke prilike tokom vegetacije; načini gajenja i njegovanja; stanje zrelosti drveta i količina rezervnih materija u tkivu; stepen razvijenosti pupoljka; mjesto pupoljka na grančici; debljina grančice; starost voćaka; jačina i trajanje niskih temperatura; da li su cvjetovi vlažni ili suhi pri djelovanju mraza itd. 

Najčešće mjere zaštite od poznih proljetnih mrazeva su zadimljavanje i zaštita pomoću vještačke kiše. Primijenjeno blagovremeno, uz obezbjeđenje gustih dimnih zavjesa, dimljenje povećava temperaturu za 0,5°C do 1,5°C, što je u izvjesnim slučajevima dovoljno za ostvarenje zaštite cvjetova voćaka od mraza. 
Zadimljavanje je kod nas najčešći vid zaštite jer je i najjednostavniji. Mogu se paliti bilo kakve prirodne materije koje su vlažne i daju gust dim.  
Zaštita voćaka od mraza vještačkom kišom zasniva se na pretvaranju vode u čvrsto agregatno stanje pri čemu se oslobađa toplota  koja može biti znatna i značajna za zaštitu cvjetova od mraza. Prskanje voćaka se obavlja vodom, u vidu što finije izmaglice, i to u kritičnom vremenu, neposredno ispod nula stepeni, pa do prestanka kritične temperature da bi se svi organi zaštitili od izmrzavanja. Uslijed niske temperature voda se na svim organima voćaka koje kvasi brzo smrzava, formirajući po površini zaštitnu skramicu leda, dok unutrašnje tkivo uslijed oslobođene toplote pri tome nije ugroženo hladnoćom, jer se u njemu ne dešava smrzavanje. 

Postoje takodje i mašine koje toplim vazduhom podižu temperaturu u zasadu, ili biološki preparati kojima se voćke tretiraju tokom vegetacije ili  nekoliko dana prije pojave mraza. Ovi preparati su na bazi bakterija i minerala koji svojim specifičnim mehanizmom djelovanja utiču na biljku da stvara amino kiseline i proteine koji utiču na otpornost biljke kako na niske tako i na visoke temperature. Najvažnije je svakako da se pri zasnivanju zasada biraju povoljni položaji za određenu voćnu vrstu ili sortu i da se u zasadima sprovode sve potrebne agrotehničke mjere usklađene sa vremenskim prilikama kako bi se razvila otpornost i spremnost biljaka da lakše podnesu sva temperaturna kolebanja i negativan uticaj drugih faktora.

Izvor:vocarstvo srbija

Kalendar radova u vocnjaku za mjesec april

Po meteoroloskim statistikama, april je vrlo cudljiv mjesec u kome se mogu ocekivati i zadnji naleti zime ali i naznake ljeta. April je osjetno suncaniji od marta ali i kisovitiji te cak ponekad moze biti i grada u aprilu.

Radovi u vocnjaku u aprilu

Nakon proljetnih radova obavlja se povrsinska obrada zemljista u maticnjacima, rastilima i vocnjacima a ako je potrebno i djubri.

Obavlaju se proljetna prskanja i sprovodi zastita vocaka u cvijetu od poznih mrazeva. Orezuju se kupine i maline.

Obavlja se i prekalemljavanje vocnih stabala i divljaka, djubrenje azotnim djubrivima, sjetva stratifikovanog sjemena, obrada zemljista (tanjiranje, freziranje ili okopavanje). U brdsko-planinskim krajevima moze se jos izvoditi zimska rezidba i sadnja sadnica, a prema potrebi i zastita cvijeta od kasnih proljetnih mrazeva.

Pcelinja drustva unose se u zasade breskve, visnje, tresnje, domase sljive, kruske, jabuje, jagode, maline i kupine u cvijetu radi boljeg oprasivanja.

Podizu se novi vinogradi. Kolje se postavlja u mladim vinogradima. Vrsi se djubrenje azotnim djubrivom. Rezidba na zrelo se zavrsava. Cokote terba vezati, a isto tako krakove i lukove za naslon. Nastavlja se duboka obrada u redu i između redova. Prva plitka obrada izmedju redova i prvo prasenje u redu je, takođe, u ovom mjesecu.