Pojavu kasnih proljetnih mrazeva mogu da smanje prinos voća čak i do 100 %. Štetnost kasnih proljetnih mrazeva na različite voćne vrste uslovljena je fenofazom u kojoj se ta voćna vrsta nalazi.
Pogotovo je opasno ako zbog povišenih temperatura tokom februara i marta vegetacija krene dosta rano, proljetni mraz je izuzetno opasan pogotov breskve, kajsije, džanarike koje su u fazi cvetanja. Procenat oštećenja od negativnih posljedica niskih temperatura će biti različit. Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova u voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi.
Pri temperaturama od -1 do +2°C ugroženi su zametnuti plodovi, do -2°C otvoreni cvjetovi, a temperature od -5 do -8°C dovode do izmrzavanja neotvorenih cvjetova. Cvjetni pupoljci voćaka spadaju u organe najosjetljivije prema mrazu i često mogu djelimično ili potpuno izmrznuti, naročito kod kajsija, nekih šljiva, bresaka itd. Ostale voćne vrste kasnije ulaze u fenofazu cvjetanja, pa prema tome i rjeđe im izmrzavaju cvjetni pupoljci. U istih sorata voćaka na otpornost mogu uticati: meteorološke prilike tokom vegetacije; načini gajenja i njegovanja; stanje zrelosti drveta i količina rezervnih materija u tkivu; stepen razvijenosti pupoljka; mjesto pupoljka na grančici; debljina grančice; starost voćaka; jačina i trajanje niskih temperatura; da li su cvjetovi vlažni ili suhi pri djelovanju mraza itd.
Najčešće mjere zaštite od poznih proljetnih mrazeva su zadimljavanje i zaštita pomoću vještačke kiše. Primijenjeno blagovremeno, uz obezbjeđenje gustih dimnih zavjesa, dimljenje povećava temperaturu za 0,5°C do 1,5°C, što je u izvjesnim slučajevima dovoljno za ostvarenje zaštite cvjetova voćaka od mraza.
Zadimljavanje je kod nas najčešći vid zaštite jer je i najjednostavniji. Mogu se paliti bilo kakve prirodne materije koje su vlažne i daju gust dim.
Zaštita voćaka od mraza vještačkom kišom zasniva se na pretvaranju vode u čvrsto agregatno stanje pri čemu se oslobađa toplota koja može biti znatna i značajna za zaštitu cvjetova od mraza. Prskanje voćaka se obavlja vodom, u vidu što finije izmaglice, i to u kritičnom vremenu, neposredno ispod nula stepeni, pa do prestanka kritične temperature da bi se svi organi zaštitili od izmrzavanja. Uslijed niske temperature voda se na svim organima voćaka koje kvasi brzo smrzava, formirajući po površini zaštitnu skramicu leda, dok unutrašnje tkivo uslijed oslobođene toplote pri tome nije ugroženo hladnoćom, jer se u njemu ne dešava smrzavanje.
Postoje takodje i mašine koje toplim vazduhom podižu temperaturu u zasadu, ili biološki preparati kojima se voćke tretiraju tokom vegetacije ili nekoliko dana prije pojave mraza. Ovi preparati su na bazi bakterija i minerala koji svojim specifičnim mehanizmom djelovanja utiču na biljku da stvara amino kiseline i proteine koji utiču na otpornost biljke kako na niske tako i na visoke temperature. Najvažnije je svakako da se pri zasnivanju zasada biraju povoljni položaji za određenu voćnu vrstu ili sortu i da se u zasadima sprovode sve potrebne agrotehničke mjere usklađene sa vremenskim prilikama kako bi se razvila otpornost i spremnost biljaka da lakše podnesu sva temperaturna kolebanja i negativan uticaj drugih faktora.
Izvor:vocarstvo srbija
Pogotovo je opasno ako zbog povišenih temperatura tokom februara i marta vegetacija krene dosta rano, proljetni mraz je izuzetno opasan pogotov breskve, kajsije, džanarike koje su u fazi cvetanja. Procenat oštećenja od negativnih posljedica niskih temperatura će biti različit. Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova u voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi.
 |
| Uticaj mraza na cvat |
Najčešće mjere zaštite od poznih proljetnih mrazeva su zadimljavanje i zaštita pomoću vještačke kiše. Primijenjeno blagovremeno, uz obezbjeđenje gustih dimnih zavjesa, dimljenje povećava temperaturu za 0,5°C do 1,5°C, što je u izvjesnim slučajevima dovoljno za ostvarenje zaštite cvjetova voćaka od mraza.
Zadimljavanje je kod nas najčešći vid zaštite jer je i najjednostavniji. Mogu se paliti bilo kakve prirodne materije koje su vlažne i daju gust dim.
Zaštita voćaka od mraza vještačkom kišom zasniva se na pretvaranju vode u čvrsto agregatno stanje pri čemu se oslobađa toplota koja može biti znatna i značajna za zaštitu cvjetova od mraza. Prskanje voćaka se obavlja vodom, u vidu što finije izmaglice, i to u kritičnom vremenu, neposredno ispod nula stepeni, pa do prestanka kritične temperature da bi se svi organi zaštitili od izmrzavanja. Uslijed niske temperature voda se na svim organima voćaka koje kvasi brzo smrzava, formirajući po površini zaštitnu skramicu leda, dok unutrašnje tkivo uslijed oslobođene toplote pri tome nije ugroženo hladnoćom, jer se u njemu ne dešava smrzavanje.
Postoje takodje i mašine koje toplim vazduhom podižu temperaturu u zasadu, ili biološki preparati kojima se voćke tretiraju tokom vegetacije ili nekoliko dana prije pojave mraza. Ovi preparati su na bazi bakterija i minerala koji svojim specifičnim mehanizmom djelovanja utiču na biljku da stvara amino kiseline i proteine koji utiču na otpornost biljke kako na niske tako i na visoke temperature. Najvažnije je svakako da se pri zasnivanju zasada biraju povoljni položaji za određenu voćnu vrstu ili sortu i da se u zasadima sprovode sve potrebne agrotehničke mjere usklađene sa vremenskim prilikama kako bi se razvila otpornost i spremnost biljaka da lakše podnesu sva temperaturna kolebanja i negativan uticaj drugih faktora.
Izvor:vocarstvo srbija
No comments:
Post a Comment