Važi za jednu od najotpornijih vrsta na aerozagađenje i najdugovječnije je listopadno drvo.
Zanimljivo da njen plod ne napada nijedan parazit, pa zato ona i ne zahtijeva nikakvu zaštitu. U gradovima je ovo voće gotovo nepoznato, pa stoga mnogi misle da je oskoruša sitna mušmula ili divlja kruška.
Na našim prostorima takodje ima Oskoruša ali ne u velikim količinama. Nekad je Oskoruša bila prisutna skoro na svakom imanju ali danas prilično zapostavljena.
Plodovi oskoruše se jedu samo kad omekšaju. Ne sadrže nijedan štetni agens te takvim sastavom blagovremeno djeluje na redukcioni proces u ćelijama, zatim na žuč, jetru, ćelije mozga, cjelokupan nervni sistem. Plod ove voćke bez bojazni mogu jesti dijabetičari zbog minimalne zastupljenosti saharoze. U nekim krajevima oskorušu smatraju snažnim afrodizijakom, a žene vjeruju da pomaže u trudnoći.
U porodičnoj medicini sprečava zatvor, anemiju, koristi se za jačanje organizma i rada srca.
Drvo Oskuruša se koristi za proizvodnju namještaja, te za izradu kundaka, alata i obuće.
No comments:
Post a Comment