Sadnja i uzgoj maline

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost dostiže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta godišnje. Živi u prosjeku 8-14 godina, a može dostići starost i do 20 godina. Raste u obliku žbuna visine i do 3,5 m.

Agroekološki uslovi za gajenje maline

Temperatura

Zimski odmor maline počinje vrlo rano, još jesenjih toplih dana ali duboki zimski odmor ne može se završiti bez niskih temperatura (oko -7 °C i niže). Izdanci izmrzavaju na -18 °C do -26 °C, a korijenov sistem na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Proljećni mrazevi skoro i ne štete jer malina kasno cvjeta.

Voda

Ako zemlja nije dovoljno vlažno smanjuje se rod, plod bude smežuran i sasuši se na izdanku, a korijenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izdanaka. Najbolje rezlutate daje u brdsko-planinskim područjima gde je količina padavina od 700 do 900 mm.

Zemljište

Za gajenje maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) zemljišta, bogata humusom iznad 3 %. Najbolje uspijeva na zemljištu čiji je odnos gline i pijeska 40-50:50-60. Korijenov sistem razvija se do 1 m dubine, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne smije biti bliža površini od 0,90 do 1 m.

Izbor položaja za podizanje zasada

Za malinu je najbolja sjeverna ekspozicija jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara.

Priprema zemljišta za sadnju

Zemljište se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mjesec dana prije sadnje uz đubrenje stajskim i mineralnim đubrivima. U proljeće se zaore 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree. Ako se koristi stajsko đubrivo, trebalo bi smanjiti količinu mineralnog đubriva. Zemljište se tada ore na dubinu od 30-40 cm i usitnjava tanjiračama.

Razmnožavanje

Crvena malina se razmnožava izdancima, a crna i ljubičasta vrhovima izdanaka. Razmnožavanje korijenovim reznicama obavlja se tako da se izdanci vade sa što više žila koje se poslije odrežu i skrate na reznice dužine 5-6 cm. Svaka reznica mora imati barem jedan pupoljak. Reznice se poliježu u pripremljeno zemljište na razmak od 8-10 cm u redu, a razmak redova je 40-50 cm. Prekriju se smjesom zemlje, komposta ili zrelog stajnjaka u debljini od 5-6 cm.

Sadni materijal

Matičnjak za proizvodnju sadnog materijala treba biti udaljen od proizvodnih zasada malina i podijeljen na blokove. Pri tome se mora voditi računa o tome da li su sorte otporne, tolerantne ili osjetljive prema virusnim oboljenjima.

Podizanje zasada

Maline se mogu posaditi u sistem kvadrata, pravougaonika, traka (najveći prinosi) i žive ograde koja je ujedno i najprikladnija naročito u pogledu radne snage i kvaliteta ploda. Sadnja se obavlja od oktobra do aprila zrelim sadnicama, a u junu zelenim. Bolje je saditi u jesen nego u proljeće jer će se sadnice bolje ukorijeniti i bolji je porast u sledećoj godini. Za sadnju se uzimaju srednje debele sadnice s razvijenim korijenom. Sadi se dublje za 3 cm nego u matičnjaku, a sadnice se nakon sadnje skrate na 3-4 pupoljka. Potrebno je postaviti potporu koja će biljci pomoći u rastu. Najčešće se koriste drveni i betonski stubovi visine do 2,5 m i debljine 8-10 cm koji se postavljaju na razmak od 6-8 m i povezuju pocinkovanom žicom u tri reda.

Održavanje zasada

Njega maline se sastoji u obradi zemljišta (uništavanje korova, razbijanje pokorice 4-5 puta godišnje) i navodnjavanju. U prvoj godini oko sadnice se dodaje 0,1 kg KAN-a u dva navrata, i to krajem maja. U jesen se dodaje NPK đubrivo u formulaciji 7:14.21 u količini od 450 kg/ha. U drugoj godini i godinama rodnosti, u proljeće se dodaje KAN po čitavoj površini u dva navrata u količini od 600 kg/ha. U jesen se dodaje NPK 7:14:21 u trake u količini od 500 kg/ha a po potrebi i stajsko đubrivo.

Malina se mora orezati do kraja maja pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izdanci, suvišni jednogodišnji i oni oštećeni. Izdanci koji donose plod, zavisno o bujnosti, prekraćuju se na visinu od 120-150 cm.

Berba i skladištenje

Malina dozrijeva krajem juna ili 25-30 dana od početka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja od loze i ne gnječi se. Ako je plod namijenjen dužem transportu do tržišta, tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakog drugog ili trećeg dana i pakuje u posebnu ambalažu. Za čuvanje su najbolje hladnjače u kojim je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost vazduha od 80-95 %.

Izvor: agroklub.rs