Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom na to da postoji oko hiljadu sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, ukusu kao i dužini skladištenja. Dobar su izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje sistema za varenje, a zatim i kardiovaskularnog sistema.
Gaje se na plantažama, u vrtovima i voćnjacima, a u divljem obliku rastu u šumama. Cvjetanje kruške traje 20 dana, od aprila do maja. U tom vremenu cvjetovi daju obilje nektara i polena.
Agroekološki uslovi za gajenje kruške
Temperatura
Kruška cvjeta prije jabuke pa je mogućnost proljetnjeg izmrzavanja znatno veća, a osim toga, osjetljivija je na apsolutne temperaturne minimume zimi. U samom cvjetanju temperature od -1 °C mogu potpuno uništiti rod jer je to najosetljivija fenološka faza. Kada prođe faza punog cvjetanja, tj. kad su kruške u fazi zametanja pupoljaka, temperatura od -1 °C neće potpuno uništiti rod, ali će takvi plodovi imati znatno nižu tržišnu vrijednost jer su vrlo često nepravilni (krompirasti) i po pravilu imaju smeđi pojas od mraza. Tokom vegetacije kruška može podneti temperaturu i do 34 °C.
Voda
Potrebe kruške za vodom su puno skromnije od potreba jabuke zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu i iz dubljih slojeva zemljišta. Tokom juna i jula, u fazama intenzivnog rasta ploda i mladara, kruška zahtijeva najviše vode.
Zemljište
Za uspješno gajenje kruška zahtijeva dublja zemljišta, dobro drenirana, lakše pjeskovita, ilovasta ili ilovasto-pjeskovita. Zemljišta trebaju biti neutralne do slabo kisele reakcije (pH od 5,5 do 7,0), bogata humusom i hranjivim elementima.
Priprema zemljišta za sadnju
Odabranu površinu, koja je svojim položajem i svojstvima zemljišta dobra za gajenje krušaka, trebalo bi meliorativno pođubriti na bazi obavljene hemijske analize zemljišta i nakon toga duboko obraditi. Obrada zavisi od tipa zemljišta. Ako je zemljište dobrih fizičkih svojstava, a koja često u nižim horizontima imaju povećan sadržaj kalcijuma, obradom se ni u kojem slučaju ne smije ići preduboko, i to zbog dva razloga: prvo, da se dijlovi horizonta s povećanim sadržajem kalcijuma ne izoru na površinu, i drugo, takvom pripremom stvaraju se uslovi za dublje prokorjenjivanje. Takva zemljišta se pripremaju oranjem do dubine 40 do 50 cm. Lošija, teža zemljišta, loših fizičkih osobina prije oranja potrebno je podrivati na dubinu 70 do 80 cm. Najpovoljnije je duboku obradu obaviti tokom avgusta, pa takvo zemljište ostaviti do početka novembra, dok se ne nabave sadnice. Prije sadnje, zemljište se istanjira i potom se obilježe redovi i sadna mjesta.
Izbor podloga
Sve sorte krušaka nemaju zadovoljavajuću kompatibilnost s dunjom, pa se one moraju kalemiti s međupodlogom. Kruška se može kalemiti na divlju krušku i na različite tipove dunje. Na podlozi divlje kruške manje je osjetljiva na lošija zemljišta, ali su stabla bujnija, a i plodovi su znatno lošijeg kvaliteta. Kao podloga koriste se tipovi dunje: EMA, EMC, BA 29, Adam's, Sydo i OHF 333. Prednost bi trebalo dati podlogama EMA i BA 29. Sorte loše kompatibilnosti s dunjom (npr. Viljemovka) obvezno treba kalemiti s međupodlogom. Kao međupodloga mogu poslužiti sorte General Lekler, Poire de cure i Hardenpontova.
Izbor sorata
Odabir sorte zavisi od ekoloških uslova i mogućnosti plasmana. Rane sorte mogu se uzgajati u svim područjima pogodnim za krušku, ali prednost se daje onim područjima gde je veća mogućnost plasmana da bi se izbjegao nepotreban i skup prijevoz. Osim toga, najranije sorte su i najosetljivije na prijevoz, a i vijek skladištenja im je najkraći. Kasne zimske sorte zahtijevaju dovoljno sunčanih dana da bi mogle postići visok kvalitet plodova, pa se mogu uzgajati samo u toplim krajevima. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti navodnjavanju jer su to krajevi gdje tokom ljeta obično vlada suša. Sorte srednjeg doba sazrijevanja mogu se uzgajati na povoljnim lokacijama svih naših područja, a jedini ograničavajući činilac jeste mogućnost plasmana.
Izbor uzgojnog oblika
Razmak između redova zavisi o bujnosti podloge i sorte, ali za suvremene uzgojne oblike, uz dobru voćarsku mehanizaciju, taj razmak ne treba biti veći od 3,2 m. Razmak u redu zavisi od sorti, ali u načelu može se reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. Sve to odnosi se na uzgojni oblik, a kod kruške su najčešći vitki vretenasti žbun i vitko vreteno.
Vrijeme i tehnika sadnje
Iskopa se rupa za sadnicu. Sadnicu se postavlja 3-5 cm daleko od koca. Na korijen se stavlja sloj rastresitog zemljišta, debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi. Potom se stavi 20 - 30 kg zrelog stajnjaka. Na njega se stavlja zemlja pa se oko voćke oblikuje čanak za bolje zadržavanja vode. Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojno mjesto je barem 10 cm iznad nivoa zemljišta.
Održavanje zasada
Međuredni prostor se zatravi, kosi se 6 - 8 puta u vegetaciji a u redu se primjenjuju herbicidi. Ako u voćnjaku nema sistem za navodnjavanje zemljište se održava stalnom međurednom obradom.
Đubrenje
Odmah nakon sadnje ili najkasnije do kraja proljeća mladi se voćnjak pođubri stajskim đubrivom. Za prilično veliku gustinu sadnje preporučuju se dva načina đubrenja:
Pojedinačna đubrenja svake sadnice s 20 - 30 kg stajnjaka oko sadnice.
Odoravanjem brazde oko 70 cm od reda sadnica, kao i zaoravanjem đubriva koji se stavlja u odoranu brazdu.
Izvor: agroklub.rs
No comments:
Post a Comment